Dekarbonizacija domaće potrošnje električne energije u Bosni i Hercegovini, naročito kroz omogućavanje građanima i privredi da koriste solarnu energiju, trenutno je blokirana od strane zakonodavaca i elektroprivreda, izjavio je Damir Miljević, član Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju – RESET.
Na okruglom stolu pod nazivom „Finansiranje javnih projekata: Okolišna i ekonomska održivost termoelektrana na ugalj“ u Banja Luci, koji je organizovao Mediacentar, Miljević je istakao da je najjednostavniji način za dekarbonizaciju domaće potrošnje omogućiti građanima i privredi da proizvode solarnu energiju. Ipak, prema njegovim riječima, taj proces je u BiH trenutno zaustavljen. Capital je prenio da je Miljević ukazao kako se to dešava, s jedne strane, zbog nedostatka ili lošeg donošenja podzakonskih akata vezanih za postojeće zakone, a s druge strane, zbog toga što elektroprivrede usporavaju razvoj ove tehnologije kako bi očuvale svoj monopol. U međuvremenu, strani investitori ubrzano iskorištavaju potencijale obnovljivih izvora u BiH, dok država ne traži od njih da te jeftinije kilovat-sate prodaju domaćem tržištu, već dozvoljava izvoz energije.
Miljević dalje objašnjava da elektroprivrede pogrešno vjeruju da će biti nosioci energetske tranzicije, iako nigdje u Evropi nisu imale tu ulogu. Umjesto toga, prema njemu, javne elektroprivrede moraju se prilagoditi i usmjeriti na usluge poput balansiranja, skladištenja i agregacije energije, jer danas svako može proizvoditi vlastitu energiju.
Ekonomista Zoran Pavlović naglašava da svi moraju shvatiti da će cijena električne energije stalno rasti, posebno one koja dolazi iz uvoza. Rješenje je, kaže on, okretanje domaćim obnovljivim izvorima, prvenstveno solarnoj energiji, koja je u BiH izuzetno dostupna.
Dragan Ostić, asistent u programu „Energija i klimatske promjene“ iz Centra za životnu sredinu, ističe da su ključni javni projekti u BiH uglavnom infrastrukturni i energetski, te se često finansiraju kreditima stranih banaka ili realizuju kroz strane kompanije koje dobijaju tendere. Ostić upozorava da u ovim procesima često nedostaje transparentnosti i da se neki finansijeri biraju radi pojednostavljenih procedura, dok su određeni projekti u suprotnosti sa međunarodnim obavezama BiH. „Ugovori koje kineske kompanije potpisuju s privatnim i javnim subjektima u BiH uglavnom su skriveni od javnosti, a neki vjeruju da je razlog tome prikrivanje korupcije“, ističe Ostić.
On takođe navodi da BiH trenutno uvozi energiju, suočava se s postepenim nestankom uglja, nezakonito otvara rudnike, dok birokratija koči razvoj obnovljivih izvora energije.
